Putin pretrpio novi šamar od donedavnog saveznika, Moskva odmah zaprijetila

Naime, ruski ministar energetike Sergej Civilev uputio je prijetnju u ponedjeljak u pismu armenskom Ministarstvu teritorijalne uprave i infrastrukture, kako je izvijestio ruski poslovni dnevnik Kommersant, pozivajući se na kopiju pisma u koje su imali uvid, kako prenosi ruski neovisni medij Meduza. Kremlj je još ranije, u ponedjeljak, upozorio da bi Armenija mogla izgubiti "vrlo atraktivnu" i povlaštenu cijenu koju plaća za ruski plin odustane li od integracije s Rusijom.

Isti ruski dnevnik u srijedu kasnije poslijepodne prenio je odgovor Pašinjana. Kako prenosi Kommersant, armenski premijer izjavio je da ne strahuje od mogućeg povećanja cijena u slučaju ruske odluke o raskidu sporazuma o isporuci plina, goriva i dijamanata.

"Nelogično je plašiti Armeniju visokim cijenama jer ćemo imati puno više novca pa se ne čini skupo", poručio je Pašinjan, dok je ministarstvo teritorijalne uprave i infrastrukture Armenije u srijedu poslijepodne priopćilo da nije primilo pismo u ime ministra Civileva.

"Raskrižju svijeta" upućeno upozorenje iz Moskve

Prema njegovim riječima, Armenija postaje "raskrižje svijeta". "Danas imamo vojno-industrijski kompleks i prodajemo oružje razvijenim zemljama", dodao je armenski premijer.

Moskva je Erevanu poslala najnovije upozorenje neposredno prije parlamentarnih izbora u Armeniji 7. lipnja, uoči kojih u anketama uvjerljivo vodi stranka Građanski dogovor aktualnog premijera Pašinjana, bliskog sa Zapadom. "Rusko veleposlanstvo službeno je proslijedilo pismo u kojem se navodi da će, ako se proces pristupanja EU-u nastavi, ruska strana suspendirati ili jednostrano raskinuti Sporazum o suradnji u opskrbi prirodnim plinom, naftnim derivatima i neobrađenim dijamantima", rekla je novinskoj agenciji RIA glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Rusij ima svoje vojne baze, zauzvrat nafta bez carine

Armenija, zemlja na južnom Kavkazu bez izlaza na more s oko tri milijuna stanovnika, održava tradicionalno bliske veze s Rusijom, pogotovo gospodarske. Na njezinom teritoriju nalaze se ruske vojne baze te ona uvelike ovisi o uvozu ruskih energenata. Prema podacima novinske agencije Interfax, Armenija je prošle godine uvezla 2,7 milijardi kubičnih metara plina, od čega je 82 posto stiglo iz Rusije. Rusija opskrbljuje Armeniju s 85 posto plina, najmanje 62 posto naftnih derivata i 50 posto dijamanata iz uvoza.

Rusija i Armenija potpisale su sporazum iz 2013. godine prema kojem je Rusija na neodređeno vrijeme ukinula izvozne carine na pošiljke naftnih derivata, prirodnog plina i dijamanata u Armeniju. Ako sporazum bude raskinut, Armenija bi morala platiti Rusiji odštetu ili bi se neplaćeni iznosi smatrali armenskim državnim dugom Rusiji. Također, Armenija bi se tada suočila sa značajnim izazovom u lancu opskrbe, kažu analitičari, jer je zemlja uvelike ovisna o ruskoj robi.

Skretanje od Moskve

Armenija, donedavno tradicionalna saveznica i štičenica Moskve, posljednjih se godina aktivno i ubrzano odmiče od Kremlja i orijentira se prema Europskoj uniji te očekuje da će u roku od dvije godine dobiti bezvizni pristup europskom bloku. Pomak prema Zapadu ubrzao se nakon što Rusija nije zaštitila Erevan kada je Azerbajdžan 2023. pokrenuo munjevitu vojnu akciju u Nagorno-Karabahu i osvojila regiju uzrokujući egzodus oko 100.000 Armenaca, nakon čega je Armenija počela jačati veze s EU i Sjedinjenim Državama.

Armenski parlament je 2025. godine donio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja EU, a 2024. je suspendirao svoje sudjelovanje u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), tzv. ruskom džepnom NATO-u. U međuvremenu, Erevan je s Bakuom, s kojim je zbog Nagorno-Karabaha u prošlosti ratovao dvaput, 2025. u Bijeloj kući potpisao mirovni sporazum, postignut uz posredovanje Donalda Trumpa. Američki državni tajnik Marco Rubio u utorak je posjetio Erevan i s armenskim ministrom vanjskih poslova potpisao sporazum o strateškom partnerstvu.

Optužbe za pomaganje Zelenskom

Moskva, pak, sada intenzivno i agresivno izvršava pritisak i pokušava utjecati na Erevan i ishod izbora zakazanih za 7. lipnja, u nastojanju da vrati Armeniju u svoju ‘orbitu‘. Kremljski botovi, prema izvješćima mdija i upozorenjima raznih organizacija, navodno vode sveobuhvatnu kampanju protiv aktualnog premijera Nikola Pašinjana. Osim toga, Rusija je uvela trgovinska ograničenja protiv Armenije.

Moskva je ranije ovaj mjesec optužila Armeniju da je uvučena u "antirusku orbitu" EU-a, nakon što je u Erevanu, u sklopu summita Europske političke zajednice, Armenija ugostila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ondje rekao kako Rusija strahuje da bi „bespilotne letjelice mogle zujati iznad Crvenog trga” tijekom vojne parade 9. svibnja kojom se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

Moskva je tada optužila Armeniju da je Zelenskom pružila "platformu za antiruske izjave" i pozvala armenskog veleposlanika na razgovor, prosvjedujući protiv „terorističke prijetnje Rusiji”. "To nije normalno ni u skladu s duhom naših odnosa s Erevanom”, rekao je tada glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Ključno nam je da Armenija ne zauzme antiruski stav", dodao je. Pašinjan je, pak, preskočio svoj do ove godine uobičajeni odlazak u Moskvu na proslavu Dana pobjede.

Putinova mašinerija se aktivirala

Još ranije je ruski čelnik Vladimir Putin poručio da je pridruživanje Armenije Europskoj uniji "jednostavno nemoguće" jer je Erevan po njemu već član carinske unije s Moskvom.

"Istodobno članstvo u carinskim unijama Europske unije i Euroazijske ekonomske unije (EAEU) nemoguće je. To je jednostavno nemoguće po definiciji", naglasio je Putin tijekom sastanka u Kremlju s armenskim premijerom.

Euronewsov odjel za provjeru činjenica The Cube nedavno je izvijestio o jačanju višemjesečne kampanje dezinformacija uoči izbora u Armeniji. Ukupno su do početka svibnja objavljene 343 lažne videosnimke, zbog čega analitičari ovu operaciju opisuju kao jednu od najopsežnijih posljednjih godina - odmah iza kampanje zabilježene tijekom izbornog procesa u Moldaviji 2025.

Kampanja je, kako se navodi, započela početkom ožujka i bila je dio operacije "Matrjoška", proruske kampanje dezinformiranja koja sve više koristi umjetnu inteligenciju. U lažnim videozapisima središnji narativ jest da bi pobjeda Nikola Pašinjana, čija kampanja naglašava proeuropski smjer, mogla izazvati rat između Armenije i Rusije.

Skupina Antibot4Navalny, koja proučava mreže botova, navela je da je identificirala više od desetak lažnih snimki s Pašinjanom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koje neprestano promoviraju lažnu tvrdnju da su dvojica čelnika sklopila "tajni dogovor" - francusku podršku na izborima u zamjenu za to da Armenija nakon pobjede pokrene rat protiv Rusije.

Proruske stranke u koje se Moskva uzda

U predizbornu "bitku" također je, kako je nedavno u Jutarnjem listu pisao vanjskopolitički novinar Vlado Vurušić, ubačeno nekoliko proruskih stranaka. Jednu od njih, imena Snažna Armenija, predvodi milijarder Samvel Karapetjan s ruskom putovnicom u džepu (navodno je se zbog izbora odrekao) težak, prema Forbesu, oko 4,5 milijardi dolara.

Karapetjan biznis uglavnom vodi u Rusiji, a trenutačno je u kućnom pritvoru u Erevanu, zbog optužbi da je pripremao "državni udar", tako da se na izbornim skupovima svojim sljedbenicima obraća "online" i izbornu kampanju vodi "od doma". Ankete mu daju oko 17,5 posto glasova, a jaka ruska medijska mreža u Armeniji daje mu svekoliku podršku.

Osim Karapetjana, Moskva se uzda i u bivšeg armenskog predsjednika Roberta Kočarjana, koji je također bio uhićen, a upravo je Karapetjan platio višemilijunsku jamčevinu za njega. Kočarjan se tradicionalno smatra miljenikom Kremlja i održava dugogodišnje prijateljske veze s Putinom. On kritizira sadašnju Pašinjanovu prozapadnu politiku i otvoreno se zalaže za obnovu i jačanje partnerstva s Rusijom. Osnovao je koalicijski blok "Armenija" koji, prema anketama, visi na rubu od potrebnih 8 posto, određenih kao prag za koalicijske liste.

Neovisni The Moscow Times prenio je nedavno rezultate jedne druge ankete, prema kojima 33 posto birača podržava Pašinjaninov Građanski dogovor, Karapetjanova Snažna Armenija ima 11,4 posto podrške, dok Kočarjanova Armenska alijansa dobiva samo 4,2 posto.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad